Suche
Mein Konto
EU zabrana: Kako leipziški ugostitelji reagiraju na dilemu s kobasicama
Leipziški ugostitelji pokazuju nerazumijevanje za odluku EU o zamjenama za meso. Rasprava o rizicima zabune i kreativnim nazivima.
EU zabrana: Kako leipziški ugostitelji reagiraju na dilemu s kobasicama
Europski parlament donio je 8. listopada 2025. kontroverznu odluku da veganski i vegetarijanski proizvodi više ne smiju imati nazive kao što su “šnicla”, “burger” ili “kobasica”. Ova zabrana ima za cilj smanjiti rizik od zabune s pravim mesnim proizvodima. Međutim, odluku još trebaju odobriti zemlje članice, što je izazvalo intenzivnu raspravu o učinku zakona, posebice u sektoru ugostiteljstva i među potrošačima. To je ono što ona izvještava LVZ.
Leipziška ugostiteljska industrija iznenađena je odlukom. Kristoff Liebers, osnivač “Vleischerei”, raspravu o zabrani opisuje kao pretjeranu. Njegov “Vleischerei” koristi kreativne izraze kao što su “curry kobasica” i “odrezak” za svoje biljne proizvode. Liebers upozorava da prava prijetnja manjim tvrtkama dolazi od velikih korporacija, a ne od imena koja koriste za svoje proizvode.
Reakcije iz ugostiteljstva
Raphael Konieczny iz “Vleischerei” smatra da je rasprava zastarjela. Andreas Grollmann iz “Milu vegan” također izražava zabrinutost i upozorava na moguću zabunu koju bi nova imena mogla stvoriti. Tom Räntzsch, vlasnik “Bibaboa”, dovodi u pitanje korisnost zakona i naglašava da njegova tvrtka već nudi zamjenske proizvode za meso pod alternativnim nazivima.
Kritičari novog zakona smatraju da bi on ne samo mogao izazvati pomutnju, već i nametnuti značajne troškove proizvođačima. Postoje i kritike da ova tema ima mali prioritet u usporedbi s gorućim izazovima u prehrambenoj industriji. Društvenim mrežama već kruže karikature i šale o zabrani imena.
Usredotočite se na zaštitu potrošača
Rasprava se žestoko raspravlja ne samo u ugostiteljskoj industriji, već i među zagovornicima potrošača. Žestoko se protive zabrani izraza kao što je "šnicla od soje". Chris Methmann iz Foodwatch kritizira zabranu kao "lobizam u službi mesne industrije" i naglašava da potrošači obično mogu jasno razlikovati veganske proizvode od onih koji sadrže meso.
Osim toga, europska potrošačka organizacija BEUC podržava zahtjeve zaštitnika potrošača i navodi da većinu potrošača pojmovi ne zbunjuju. Umjesto toga, oni traže jasne oznake umjesto zabrane imena kako bi se povećala transparentnost.
Podaci pokazuju da je potrošnja mesa po stanovniku u Njemačkoj 2024. godine iznosila 53,2 kg, dok je proizvodnja bezmesnih alternativa dosegla 126 500 tona, što je povećanje od 4,0% u usporedbi s prethodnom godinom. Ove brojke ilustriraju rastuće zanimanje za biljnu prehranu, zabrinutost koja je također obrađena u pitanjima Europskoj komisiji. Pitanja kao što su širenje proizvoda biljnog podrijetla u supermarketima i mogućnost programa označavanja na razini EU-a su u fazi rasprave i formulirana su u pismu Komisiji objavljenom u Europski parlament je podnesen.