Oluja opasnosti: sječa stabala u Sulzu za veću sigurnost!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U Sulzu se provodi sječa stabala kako bi se povećala sigurnost i suzbile posljedice suše i klimatskih promjena.

In Sulz werden Baumfällungen zur Erhöhung der Sicherheit durchgeführt, um den Folgen von Trockenheit und Klimawandel zu begegnen.
U Sulzu se provodi sječa stabala kako bi se povećala sigurnost i suzbile posljedice suše i klimatskih promjena.

Oluja opasnosti: sječa stabala u Sulzu za veću sigurnost!

U Sulzu, općini u Njemačkoj, trenutno se odvija opsežna sječa stabala. Ove mjere prvenstveno su namijenjene povećanju sigurnosti stanovništva. Ključni problem za drveće u regiji je sve veća suša i zaraza gljivicama, što ozbiljno utječe na drveće. Jake vremenske prilike nalik na kišu također povećavaju rizik od odrona blata, čineći situaciju još opasnijom. O tome izvještava Glasnik Crne šume.

Sječa stabala dio je šireg pristupa povećanju otpornosti šuma na izazove klimatskih promjena. Izvještaj iz Institut Thünen ilustrira da klimatske promjene dovode do češćih ekstremnih vrućina i suša, što će značajno promijeniti sastav vrsta drveća u šumama. Oko 2,85 milijuna hektara, odnosno 25 posto današnjih šuma, posebno je osjetljivo na ove ekološke uvjete.

Mjere osiguranja šuma

Kako bi šume bile otporne na klimu, potrebno je aktivno gospodarenje. Financijski zahtjevi za nužne obnove procjenjuju se na između 13 i 43 milijarde eura u sljedećih 30 godina. Osim toga, godišnje područje prenamjene moralo bi se učetverostručiti na 95.000 hektara kako bi se postigli ambiciozni ciljevi prenamjene do 2050. Uspostavljanje mješovitih šuma s različitim vrstama drveća ključno je za sigurnost šuma, jer one mogu smanjiti rizik od oštećenja.

Preporučena strategija također uključuje uključivanje autohtonih vrsta drveća poput bukve ili hrasta iz sušnijih regija kako bi se povećala prilagodljivost šuma. U sušnijim i toplijim krajevima čak se preporuča proširenje raspona vrsta drveća. Tu spadaju autohtone vrste poput pitomog kestena i zimske lipe, kao i unesene vrste iz jugoistočne Europe poput hrasta hrasta i bukve hmelj. Također se razmatra uvoz vrsta koje su rasprostranjene u suhim ljetnim klimama, kao što su duglazija i crveni hrast.

Znanstvenici i praktičari moraju raditi zajedno kako bi razvili izbor i mješavinu vrsta drveća koja je optimalno prilagođena budućim klimatskim uvjetima. Ove su mjere ključne za zaštitu njemačkih šuma od sve gorućih izazova klimatskih promjena i istovremeno osiguranje sigurnosti lokalnog stanovništva.