Umirovljenje sa 70 godina: Danska povlači kočnicu za slučaj opasnosti – što to znači za nas?
Saznajte kako povećanje dobi za odlazak u mirovinu u Danskoj utječe na mirovinsku politiku i koje su posljedice.

Umirovljenje sa 70 godina: Danska povlači kočnicu za slučaj opasnosti – što to znači za nas?
Rasprava o dobi za odlazak u mirovinu uzima maha u Europi, a Danska se smatra pionirom. Manager Magazin izvještava da je zemlja odlučila postupno povećati dob za odlazak u mirovinu na 70 godina. Ova odluka dio je opsežne reforme usmjerene na rješavanje demografskog izazova i rastućih troškova u mirovinskom sustavu. Taj bi potez mogao poslužiti kao model drugim europskim zemljama koje se suočavaju sa sličnim demografskim problemima.
Velika zabrinutost postoji i u Njemačkoj. Deutschlandfunk izvještava da 61% umirovljenika prima manje od 1200 eura neto mjesečno. Financijska situacija posebno je alarmantna za samce jer svaki treći mjesečno prima manje od 750 eura neto. Ove brojke ilustriraju probleme financiranja zakonskog mirovinskog osiguranja, koje se provodi kroz sustav tekuće raspodjele, gdje se sadašnje mirovine financiraju doprinosima zaposlenih.
Demografski izazovi
Jedan od razloga za nadolazeće reforme je demografski razvoj u Njemačkoj: stopa nataliteta ostaje niska, dok se očekivani životni vijek produljuje. To dovodi do sve većeg broja umirovljenika, što predstavlja veliko opterećenje za fondove obveznog mirovinskog osiguranja. Znanstveni savjetnici upozoravaju na “šokantno rastuće probleme financiranja”. Savezna vlada također mora dati velike subvencije mirovinskom fondu; Trenutno se radi o oko 100 milijardi eura, što čini više od 25% cjelokupnog saveznog proračuna.
Financiranje mirovinskog osiguranja moglo bi dovesti do povećanja novih zaduženja u budućnosti. Političke rasprave vrte se oko mogućih povećanja mirovinskih doprinosa i visine mirovine koja ne smije pasti ispod 48 posto. Stručnjaci pozivaju na podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina bez ikakvih odbitaka do 2029., a neki čak traže daljnje povećanje dobi za odlazak u mirovinu. Ova je rasprava osobito relevantna jer se jaz između prosječne dobi za umirovljenje i zakonski propisane dobi za umirovljenje povećava.
Mirovinska reforma u Njemačkoj
Aktualni politički glasovi pozivaju na sveobuhvatnu mirovinsku reformu kako bi se više uključili državni službenici i samozaposleni. Znanstveno savjetodavno vijeće Ministarstva gospodarstva također je savjetovalo da duljinu mirovina treba uskladiti s produljenjem životnog vijeka. S obzirom na te izazove, hitno je potrebna reforma usmjerena na budućnost kako bi se spriječilo siromaštvo u starijoj dobi. Predviđanja pokazuju da bi žene s prekidom radnog staža mogle biti posebno pogođene siromaštvom u starijoj dobi.
Problem financiranja i dalje je središnja tema političke rasprave. Ne nazire se rješenje koje cjelovito rješava sve postojeće izazove i demografske promjene. S obzirom na razvoj događaja u Danskoj, Njemačka bi mogla biti prisiljena razmotriti slične korake za reformu mirovinskog sustava kako bi osigurala dugoročnu stabilnost.