Divlje pčele u fokusu: Sela u Rhönu usmjerena su na veću biološku raznolikost!

Divlje pčele u fokusu: Sela u Rhönu usmjerena su na veću biološku raznolikost!

U slikovitim selima Rhöna, posebno u Schönau an der Brend u okrugu Rhön-Grabfeld, biologinja Fabienne Maihoff proučava staništa divljih pčela. Ovo istraživanje dio je projekta “Humming Villages” na Sveučilištu Würzburg, čiji je cilj povećati broj i raznolikost vrsta divljih pčela u ruralnim područjima. Maihoff je posebno kreirao područje sa šarenim cvijećem koje zadovoljava potrebe divljih pčela. U svojim istraživanjima već je uhvatila smeđu pčelu s ljuskama, vrstu koja je u Bavarskoj klasificirana kao vrlo ugrožena. Trenutno u Bavarskoj postoji 521 vrsta divljih pčela, od kojih se 264 smatraju ugroženima, što naglašava hitnost ovog istraživačkog rada.

Divlje pčele igraju ključnu ulogu u oprašivanju voća, povrća i drugih divljih biljaka. Uglavnom su samotnjaci i samostalno se brinu za svoje potomstvo skupljajući pelud kao hranu za ličinke i gradeći gnijezda. Preko 400 vrsta ovih pčela specijalizirano je za izgradnju vlastitih gnijezda, dok 135 vrsta živi parazitski na drugim vrstama divljih pčela. Unatoč tome, oko 75 posto divljih pčela gnijezdi se u zemlji, dok se ostale koriste stabljikama biljaka ili kornjašima za hranjenje jazbina u drvu, navodi WWF.

Učinkovite mjere za divlje pčele

U sklopu istraživačkog projekta sudjelovalo je 40 sela u regiji od Rhöna do okruga Würzburg. Otprilike polovica ovih zajednica sada provodi mjere za očuvanje divljih pčela koje preporučuje Sveučilište u Würzburgu. Ove mjere uključuju stvaranje višegodišnjih površina i sadnju drveća i živica koje povećavaju raznolikost cvijeća. "Sela također stvaraju strukture za gniježđenje divljih pčela, jer se oko 75% gnijezdi u zemlji", objašnjava Maihoff. Ta se područja za gniježđenje sastoje od humaka za gniježđenje, rubova litica i glinenih litica, a u isto vrijeme pogoduju drugim kukcima oprašivačima.

Mjere nisu važne samo za očuvanje divljih pčela, već pozitivno utječu i na cjelokupnu biološku raznolikost u regiji. “U Njemačkoj se samo 37 posto od više od 560 vrsta divljih pčela smatra sigurnima”, naglašava wwf.de. Ova istraživanja pokazuju koliko je situacija kritična za mnoge vrste i koliko je potrebno stvoriti svijest o zaštiti ovih vrijednih insekata.

Posebno su zanimljive različite navike gniježđenja divljih pčela. Na primjer, zarđala zidarska pčela gnijezdi se u blizini ljudskih stanova i koristi šupljine u mrtvom drvu i drugim strukturama. Ova pčela, proglašena kukcem godine 2019., često pronalazi svoja mjesta za gniježđenje na vrlo neočekivanim mjestima, poput brava na vratima ili čak drvenih polica. Skupljajući pelud iz 15 različitih biljnih obitelji, pokazuje koliko se divlje pčele mogu prilagoditi ljudskim staništima, ali to ne odvraća pozornost od stalne prijetnje s kojom se suočavaju zbog gubitka staništa i promjena u poljoprivredi.

Inicijativa u selima pokazuje koliko su važni zajednički napori i dobro promišljene mjere za obogaćivanje krajolika za divlje pčele i jačanje populacije oprašivača. Istraživanje Maihoff i njezinih kolega ne samo da će pridonijeti boljem razumijevanju ekoloških potreba divljih pčela, već će također voditi put budućim mjerama za zaštitu njihovih staništa.