Suche
Mein Konto
Klimatske promjene u građevinarstvu: Za klimatski neutralnu prenamjenu potrebno 1,4 trilijuna eura!
8. srpnja 2025. analizirat će se izazovi i prilike klimatski prihvatljivog restrukturiranja u građevinskom sektoru. Stručnjaci ističu potrebu dekarbonizacije i kružnih rješenja.
Klimatske promjene u građevinarstvu: Za klimatski neutralnu prenamjenu potrebno 1,4 trilijuna eura!
Rasprava o emisiji CO2 u Njemačkoj postaje sve hitnija. Stambene zgrade u Njemačkoj odgovorne su za oko 14 posto nacionalnih emisija CO2. Trenutna studija rasvjetljava ovu činjenicu, koja pokazuje ogromne financijske zahtjeve za klimatski prihvatljivu pretvorbu. Prema studiji, restrukturiranje sektora nekretnina koštat će oko 1,4 trilijuna eura. Ove brojke naglašavaju hitnu potrebu za djelovanjem u području dekarbonizacije, koje se opisuje kao iznimno izazovno. Arne Holzhausen iz Allianz Researcha naglašava koliko je važno poduzeti rane mjere kako bi se ispunili zahtjevi zaštite klime. Rezultati proizlaze iz zajedničke studije Allianza i Allianz Tradea, koja sveobuhvatno analizira stanje u sektoru građevinarstva i nekretnina.
Potreba za klimatski prihvatljivim restrukturiranjem nije jasna samo u Njemačkoj. Globalne studije također pokazuju da građevinski sektor može igrati ključnu ulogu u smanjenju emisija CO2. Istraživanja McKinseyja i Svjetskog ekonomskog foruma pokazuju da se emisije CO2 iz građevinskog sektora mogu smanjiti do 75 posto, ili 4 gigatone, do 2050. Uvođenje kružnog gospodarstva identificirano je kao ključna strategija, s potencijalom stvaranja vrijednosti do 360 milijardi američkih dolara.
Kružno gospodarstvo u graditeljstvu
Analiza se fokusira na kružne koncepte za šest osnovnih građevinskih materijala kao što su cement, beton, čelik, aluminij, plastika, staklo i gips. Važno je napomenuti da 75 posto infrastrukture potrebne do 2050. godine tek treba biti izgrađeno, osobito u regijama u razvoju kao što su Afrika, Bliski istok i Azija. Građevinski sektor, koji je odgovoran za trećinu potrošnje materijala i 26 posto globalnih emisija CO2, također predstavlja važnu gospodarsku osnovu, zapošljavajući 7 posto svjetskog stanovništva i doprinoseći 13 posto gospodarskom rezultatu.
Kako svjetska populacija raste i urbanizira se, građevinska aktivnost je u stalnom porastu. Zapravo, svakih 40 dana gradi se nova zgrada veličine New Yorka. Studija identificira tri ključna područja za poboljšanje ugljičnog otiska: kruženje materijala, recikliranje energije i daljnje korištenje ili skladištenje CO2. Osobito cement i beton, koji zajedno generiraju 30 posto emisija u građevinskom sektoru, značajan su izvor globalne emisije CO2 sa 7 posto.
Potencijal za uštedu CO2 je značajan. Korištenjem obnovljive energije, recikliranjem i skladištenjem CO2 moglo bi se do 2050. uštedjeti ukupno 2440 milijuna tona CO2. Čelik također ima potencijal uštede do 970 milijuna tona, dok bi aluminij mogao uštedjeti 330 milijuna tona, a plastika 149 milijuna tona CO2 kroz optimizirane metode recikliranja i korištenje obnovljive energije. Sebastian Reiter iz McKinseyja ističe da je ključno identificirati i implementirati radne pristupe cirkularnosti u građevinskom sektoru.
S obzirom na ove podatke, jasno je da je neophodan koordiniran pristup u postizanju klimatskih ciljeva u sektoru građevinarstva i nekretnina. Samo kroz sveobuhvatnu strategiju koja uzima u obzir i ekološke i ekonomske aspekte potrebna transformacija može uspjeti i klimatski se ciljevi mogu postići do 2050.