Suche
Mein Konto
Muzej Grassi: Kako optužbe za seksizam poboljšavaju kip Venere!
Brončana skulptura Venere Medici ponovno je predstavljena u muzeju Grassi kako bi se pozabavila povijesnom umjetnošću i seksizmom.
Muzej Grassi: Kako optužbe za seksizam poboljšavaju kip Venere!
U muzeju Grassi u Leipzigu brončana skulptura izaziva rasprave. Replika Venere Medici, nastala početkom 18. stoljeća, u središtu je rasprave o povijesnim umjetničkim djelima i njihovoj kontekstualizaciji u suvremenom društvu. Ravnateljica muzeja Annette Radtke upozorava da se na takve predmete ne primjenjuju današnji moralni standardi. Rasprava o prezentaciji skulpture nastala je nakon što je prethodno bila izložena u ulaznom prostoru jedne vlasti i popraćena je, prije svega, optužbama za seksizam, o čemu muzej nije bio unaprijed obaviješten.
Kip je posljednjih godina kritiziran zbog svog podrijetla i zbirke umjetnina Hermanna Göringa, vodećeg nacionalsocijalista. Göring, rođen 1893., bio je jedna od najmoćnijih osoba za vrijeme diktature, a osuđen je za svoje zločine nakon Drugog svjetskog rata. Njegove veze s umjetnošću, uključujući Veneru Medici, danas postavljaju pitanja o genealogiji umjetničkih djela i njihovim moralnim implikacijama. Skulptura je potopljena u jezero nakon Drugog svjetskog rata i izvučena je tek 1990., nakon čega je pohranjena u Berlinskom saveznom uredu za središnje službe i otvorena imovinska pitanja, gdje je uklonjena na zahtjev povjerenika za jednake mogućnosti.
Nova prezentacija i kontekstualizacija
Kako bi riješio izazove koje predstavlja kontroverzna prošlost skulpture, Muzej Grassi odlučio ju je ponovno predstaviti. Umjesto prikazivanja figure na ravnoj, neuglednoj podlozi od pješčenjaka, sada je istaknuta na višoj podlozi koja posebno osvjetljava kip. Cilj je Veneru učiniti "dostojanstvenom i lijepom" za doživljavanje. Ova odluka odražava želju da se odražavaju ne samo estetske već i povijesne i društvene dimenzije umjetnosti.
U kontekstu feminističkih pokreta koji propituju tradiciju u povijesti umjetnosti, kritički se ispituje uloga takvih skulptura. Feminizam je tijekom desetljeća značajno utjecao na umjetničku praksu i teoriju. Umjetnice 19. stoljeća počinju protestirati protiv tradicionalne raspodjele uloga i zahtijevaju veću vidljivost. U 21. stoljeću, umjetnici poput Tracey Emin i Cindy Sherman nastavljaju diskurs i pridonose povezanoj raznolikosti i uključenosti u svijet umjetnosti. Utjecaj feminizma očituje se iu pozivu na rodno osviješteno gledanje umjetničkih djela, kako bi iskustva i perspektive žena bile u fokusu.
Aktualne rasprave o Veneri Medičejskoj u muzeju Grassi ilustriraju koliko je važno kritički promatrati povijesnu umjetnost i propitivati društvene norme i vrijednosti. Dok muzej teži prezentaciji skulpture s poštovanjem, ostaje pitanje kako se takva umjetnička djela mogu interpretirati u suvremenom kontekstu.
Izazov je pronaći ravnotežu između uvažavanja povijesne umjetnosti i svijesti o složenim, često punim pričama koje pričaju. Rasprava o Veneri Medici postavlja temeljna pitanja o borbi za rodnu ravnopravnost u umjetničkom sektoru i potrebi za integrativnom poviješću umjetnosti koja poštuje postignuća prošlosti, ali se također bavi trenutnim društvenim izazovima.