Ekonomija srednje Njemačke: posustala unatoč nadi u rekordne brojke!
Ekonomsko izvješće za Leipzig pokazuje slab optimizam u središnjem njemačkom gospodarstvu. Tvrtke se bore s rastućim troškovima i padom prodaje.

Ekonomija srednje Njemačke: posustala unatoč nadi u rekordne brojke!
Gospodarstvo Srednje Njemačke i dalje je u zabrinjavajućem stanju. Aktualni rezultati zajedničkog gospodarskog izvješća komora iz Leipziga i Halle/Dessaua, objavljeni 16. lipnja, navode da nije bilo značajnijeg poboljšanja u odnosu na prethodnu godinu. Prema izvješćima iz l-iz.de Poslovna situacija poduzeća dodatno se pogoršala, a poslovni izgledi ne pokazuju značajniji oporavak. Ovo istraživanje obuhvaća preko 147.000 tvrtki u regiji i ističe ozbiljne izazove s kojima se gospodarstvo suočava.
Predstavljanje rezultata vodili su Kristian Kirpal, direktor IHK Leipzig i Thomas Keindorf, direktor HWK Halle. Gospodarstvo Srednje Njemačke suočeno je ne samo s ekonomskim nego i sa strukturnim izazovima. Utjecaj visokih cijena energije i stalne inflacije dodatno opterećuju poduzeća i kućanstva.
Ekonomska situacija i izazovi
Cjelokupna njemačka izvozna industrija nalazi se u krizi koja nije počela tek s pandemijom korone. Dok bi Saska i Saska-Anhalt mogle postići nove rekordne brojke bruto domaćeg proizvoda 2024., cjenovno prilagođene vrijednosti su u padu. U Saskoj se predviđa pad od 0,4 posto, a u Saskoj-Anhalt od 0,9 posto.
Stagnacija prodaje, rastuća nezaposlenost i nesklonost ulaganju karakteriziraju trenutnu gospodarsku situaciju. Indeks gospodarske klime za središnju Njemačku iznosi 32 boda, što predstavlja dramatičan pad u usporedbi s najvišim rezultatom od 89 bodova u proljeće 2018. Kompanije izvješćuju o smanjenoj prodaji, rastućim operativnim troškovima i zabrinutosti oko budućih troškova rada.
Industrije i izgledi za budućnost
Uvidom u pojedine sektore vidljivo je da tvrtke koje posluju prvenstveno u zemlji, poput obrta i usluga, imaju bolju poslovnu situaciju od izvozno ovisnih djelatnosti. U industrijskom sektoru Srednje Njemačke posebno su bila zamjetna povećanja troškova energije i rada, što je značajno narušilo konkurentnost poduzeća. Glasno IHK Leipzig Domaća prodaja pala je za 7,5 posto, dok je inozemna prodaja porasla za 12,4 posto na 17,6 milijardi eura, čime je izvozna kvota povećana na 37,9 posto.
Trend pada očituje se iu smanjenju broja srednjih poduzeća, čiji je broj smanjen za 17 na 502. Broj zaposlenih pao je za 0,5 posto na 98.748 ljudi. Unatoč određenim pozitivnim očekivanjima, poslovna očekivanja tvrtki tek su se neznatno poboljšala te su u cjelini ostala na negativnoj razini. Komore pozivaju na jačanje strukovnog osposobljavanja i poboljšanje poticaja za rad.
Drugo središnje pitanje je upravljanje državnim proračunom. Nacrt proračuna za 2025. i 2026. predviđa drastično smanjenje stope ulaganja, što bi moglo dodatno zapaliti situaciju. Tvrtke pozivaju na održivo smanjenje troškova energije i smanjenje poreza kako bi se smanjio teret gospodarstva.