Osiguravajuća industrija u oluji: rekordna dobit unatoč prirodnim katastrofama!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Osiguravatelji izvješćuju o sve većim gubicima od prirodnih katastrofa. Holzhausen poziva na globalne strategije za prevenciju štete i prilagodbu.

Versicherer berichten von steigenden Schäden durch Naturkatastrophen. Holzhausen fordert globale Strategien zur Schadensprävention und Anpassung.
Osiguravatelji izvješćuju o sve većim gubicima od prirodnih katastrofa. Holzhausen poziva na globalne strategije za prevenciju štete i prilagodbu.

Osiguravajuća industrija u oluji: rekordna dobit unatoč prirodnim katastrofama!

Industrija osiguranja trenutno se suočava s dvosjeklim mačem: dok veliki osiguravatelji bilježe velike gubitke od prirodnih katastrofa, oni također bilježe rekordnu dobit. Prema izvješću od Mreža dokaza Gubici od prirodnih događaja prošle su godine porasli na 320 milijardi USD, od čega su gotovo 100 milijardi USD morala pokriti osiguravajuća društva. Porast prirodnih katastrofa smatra se nedvojbeno izravno povezanim s porastom globalnih temperatura.

Arne Holzhausen iz Allianza upozorava na jasan trend: “Sve veći broj prirodnih katastrofa i s njima povezane, brzo rastuće štete” moraju se shvatiti ozbiljno. Munich Re također predviđa natprosječnu sezonu uragana, iako ostaje nejasno koliko će oluja prouzročiti fatalna razaranja.

Potrebne prilagodbe novim klimatskim uvjetima

Podaci Općeg udruženja njemačke osiguravateljske industrije (GDV) su jasni: 2023. godine gubici od prirodnih katastrofa u osiguranju imovine i motornih vozila iznosili su 5,6 milijardi eura. Jörg Asmussen, generalni direktor GDV-a, ističe potrebu prilagodbe gradova, infrastrukture i zgrada novim klimatskim uvjetima. Konkretno, povećana učestalost poplava se vidi kao posljedica klimatskih promjena, a društvo je za njih nedovoljno pripremljeno. Izvješće o prirodnim opasnostima za 2023., koje je objavio GDV objavljena, sadrži opsežne podatke s oko 70 tablica o štetama uzrokovanim elementarnim nepogodama.

Prognoze su alarmantne: šteta bi se do 2050. mogla barem udvostručiti, prvenstveno zbog ekstremnih vremenskih pojava poput obilne kiše, poplava, oluja, tuče i požara. Kako bi se suprotstavili posljedicama klimatskih promjena, hitno su potrebne mjere za borbu i prilagodbu. Prema Asmussenu, Njemačka bi trebala intenzivirati svoje napore za postizanje pariških klimatskih ciljeva.

Financijski rizici i inovativna rješenja

Osiguravajuća društva nisu suočena samo s izazovom povećanja gubitaka, već i s povećanjem prijenosa financijskog rizika. Rizike pokušavaju prenijeti na financijsko tržište kroz inovativne instrumente financiranja kao što su katastrofalne obveznice (CAT obveznice). Ovi trgovački ugovori nude visoke kamatne stope, ali nose i značajne rizike. Dirk Schmelzer iz Plenum Investmentsa objašnjava kako ove CAT obveznice funkcioniraju i koji su izazovi povezani s njima.

Holzhausen poziva na globalno preispitivanje prevencije štete. Prijedlozi za poboljšanje uključuju izgradnju zgrada otpornih na oluje i potrese i zaštitu infrastrukture od poplava. S obzirom na sve veće troškove za pogođene, ključno je da osiguravajuća društva ulažu u mjere za sprječavanje gubitaka.

Trenutna situacija stavlja industriju osiguranja pred ogromne izazove i zahtijeva koordinirano djelovanje politike, gospodarstva i društva. To je jedini način za održivo upravljanje sve većim rizikom od prirodnih katastrofa.