Bettina Wilpert: Radikalni uvidi u majčinstvo i tjelesnost!

Bettina Wilpert: Radikalni uvidi u majčinstvo i tjelesnost!

Dana 21. lipnja 2025. autorica iz Leipziga Bettina Wilpert čitat će iz svoje nove knjige “The Bearded Woman” na Conne Islandu. Zajedno sa Simoné Goldschmidt-Lechner, ona će stvoriti štivo koje se posebno odlikuje snažnom scenom rođenja. Protagonistica Alex, koja iscrpljeno razmišlja o ovom emotivnom trenutku, dojmljivo prikazuje izazove i iskustva roditeljstva i rođenja.

Njezin roman govori o Alex, koja mora pomoći majci nakon nesreće i četiri je dana odvojena od vlastite kćeri. U ovom radu, Wilpert se ne bavi samo radikalnom tjelesnošću i tabu temama koje okružuju majčinstvo, već i složenim pitanjem nestaje li queerizam njezinog lika s ulogom majke. Ova tema zauzima središnje mjesto u čitanju, posebno u vrijeme kada su društvena očekivanja od majki još uvijek jaka i često se na njih gleda kao na patrijarhalna i seksistička, kao što Goethe.de opisuje.

Novi pogled na majčinstvo

Bettina Wilpert, aktivna i kao nova kolumnistica, piše o povijesnim i aktualnim normama koje oblikuju sliku majke. U svojoj kolumni ispituje jezične slike i obrasce mišljenja koji često stigmatiziraju majke u Njemačkoj. Često korišten izraz “majka gavran” razmatra se kritički jer gotovo da nema odgovarajućih izraza za očeve. Wilpert se također bavi osjećajem krivnje koji prati mnoge majke, uključujući i nju samu, još od njihova religioznog odgoja.

“The Bearded Woman” uključuje osobna iskustva Wilperta, koji također ima dvoje male djece. Ona razmišlja o vlastitoj slici majke koju je oblikovala katolička Bavarska i bavi se promjenama koje proizlaze iz rođenja djeteta. Sa 192 stranice i cijenom od 22 eura, knjiga ima namjeru približiti javnosti često neraspravljane aspekte majčinstva i rađanja.

Društvene norme i jezična refleksija

Čitanje neće biti samo književna prilika, već će ponuditi i priliku za raspravu o duboko ukorijenjenim društvenim očekivanjima majki. O povijesnim kretanjima, počevši od Jean-Jacquesa Rousseaua do idealizacije uloge majke tijekom nacističke ere i modela poslijeratnog razdoblja, Wilpert raspravlja u svom radu. Ova razmišljanja su posebno važna jer pokazuju kako se slika o sebi koju su majke mijenjale tijekom desetljeća.

Wilpert naglašava da mnoge majke u Njemačkoj uzimaju dugi roditeljski dopust i često rade skraćeno radno vrijeme, što ih čini osjetljivijima na siromaštvo u starosti. Ovi strukturalni problemi pojačani su jezičnim slikama koje često odražavaju pasivne uloge žena. Korištenje rodno neutralnih pojmova kao što je "majčino mlijeko" moglo bi biti korak u pravom smjeru za razbijanje ovih zastarjelih perspektiva.

Posjetitelji Conne Islanda moći će 21. lipnja svjedočiti ovoj važnoj književnoj i društvenoj raspravi i imati koristi od djela koje ne samo da zabavlja, već i potiče na razmišljanje.