Lažni poziv: Leipziger izgubio gotovo 50.000 eura!

Lažni poziv: Leipziger izgubio gotovo 50.000 eura!

Dogodio se šokantan slučaj prijevare u leipziškoj četvrti Burghausen u kojoj je 36-godišnji muškarac izgubio gotovo 50.000 eura. Incident se dogodio u utorak nakon poziva navodnog zaposlenika banke. Pitao je čovjeka je li napravio određene rezervacije, na što je on odgovorio niječno. Neznanac je tada obavijestio muškarca o mogućnosti zaustavljanja i ponovnog knjiženja njegovih financijskih transakcija, što je dovelo do tragično pogrešne odluke: dotični je dao odobrenje za transakciju i njegov novac je u trenu nestao. Policija je odmah započela istragu prijevare i krenula je potraga za počiniteljem.

Takve prijevare, poznate kao "vising" - kombinacija glasa i krađe identiteta - postaju sve češće. Kriminalci se telefonom predstavljaju kao zaposlenici banke i koriste se strateškim metodama kako bi potaknuli povjerenje i izvršili pritisak na žrtve. [SWR.de]. Tako se dogodilo Ralfu Schornu iz Stuttgarta koji je pozivom navodnog zaštitara također prevaren za 21.000 eura.

Sve veće stope prijevara i sigurnosne mjere

Porast takvih slučajeva prijevare izaziva zabrinutost među zastupnicima potrošača. Upozoravaju da mnoge banke često krivnju za neovlaštena plaćanja prebacuju na klijenta. Izuzetno je važno da pogođeni budu oprezni kada primaju neočekivane pozive. “Budite sumnjičavi i provjerite identitet pozivatelja” ključne su preporuke. Osim toga, korisnici ne smiju dopustiti da budu pod pritiskom jer to često dovodi do ishitrenih odluka koje mogu imati kobne financijske posljedice.

U slučaju prijevare, korisnici bi trebali odmah kontaktirati svoju banku kako bi blokirali račun i podnijeli policijsko izvješće. Banke su dužne nadoknaditi neovlaštena plaćanja, ali da bi to učinile klijenti moraju dokazati da nisu postupali s krajnjom nepažnjom. To u mnogim slučajevima može biti izazovno jer web-mjesta za krađu identiteta često brzo nestanu.

Neizvjesnosti koje okružuju internetsko bankarstvo posebno su alarmantne. Mnoge banke zahtijevaju samo korisničko ime i lozinku za pristup, što prevarantima olakšava provalu u račune njihovih žrtava. Spominje se i opasna tehnika lažiranja ID-a pozivatelja, koja prevarantima omogućuje da prikriju svoj telefonski broj i tako upućuju vjerodostojnije pozive. Osobni podaci koji se nude na prodaju na internetu također otvaraju vrata ovakvim prijevarama. Potrošači bi trebali biti posebno oprezni i prijaviti sumnjivu e-poštu centrima za savjetovanje potrošača.

Ostaje za nadati se da će i policija i banke poduzeti pojačane mjere kako bi bolje zaštitili i educirali žrtve ovih sofisticiranih shema prijevare.